субота, 15. септембар 2012.

Solarne elektrane kod nas, DA ili NE ?


Na početku, da odmah kažem zašto sam protivnik fotonaponskih (solarnih) elektrana kod nas.
1.     Zauzimaju suviše dragocenog prostora, kojeg nemamo za bacanje, jer smo mala zemlja. A to je i najčešće ili obradiva zemlja ili pašnjaci.
2.     Nemamo dovoljno sunčanih sati (dana) za rad punim kapacitetom te elektrane.
3.     Ekonomski je daleko slabije isplativa nego elektrane na biogas i biomasu, koje imammo u velikim količinama.

Naravno, sve ovo se odnosi na državno ulaganje. Privatnik ako vidi računicu da tako nešto pravi, neka pravi, nemam ništa protiv.
E sad, kada sam sve ovo rekao, da posvetimo malo pažnju „famoznoj“ fotonaponskoj elektrani koju Italijani navodno hoće da grade kod nas. Da vidimo prvo šta znamo i na šta sumnjamo. Meni lično, to jako liči na neku prevaru, na neku mutnu radnju, ali nisam još sasvim siguran, jer nemam dovoljno podataka.
Šta do sada znamo o „famoznoj“ solarnoj elektrani:
1.     Sva proizvedena struja prodavaće se i trošiti u Italiji,
2.     Pravi se na površini od 33 hektara,
3.     Ne znaju se uslovi ugovora, ni koliki je zakup zemljišta,
4.     Na kom mestu i na kom zemljištu je predviđena izgradnja. kažu da nije na obradivom i građevinskom zemljištu,
5.     Treba da bude savremena elektrana sa panelima koji prate sunčevu putanju.

E sad da počnemo s objašnjenjima i postavljanjem pitanja.
Koja je korist države Srbije i EPS-a, ako nismo suvlasnici elektrane. Gde je tu naša zarada, u prenosu?, u zakupu zemljišta? To je više nego zanemarljiva zarada, ako se bolje pogleda.
Čisto sumnjam da su Italijani pristali da zakup zemljišta plaćaju više od 100€/ha godišnje, a to je 3.300€/godišnje, što je smešno.
33ha je ogromna površina i u pitanju su sigurno livade, odnosno pašnjaci, koji će biti uništeni izgradnjom ove elektrane. Nadam se da nije u pitanju šuma – što bi bilo još strašnije. Kamenjar ili brdovito područje nije opcija, jer to zahteva velike i skupe građevinske radove koji bi još više poskupeli proizvodni kWh, i produžilo vreme otplate ovog postrojenja.
Ovakvo savremeno postrojenje, s panelima koji pomoću elektro motora prate sunčevu putanju su kompjuterizovna i ne zahtevaju ljudsko prisustvo, jer je nadzor njihovog rada i praćenje sistema takođe kompjuterizovano. Sve se prati i nadzire putem linka i interneta. To znači da nema novih radnih mesta i zapošljavanja, sem 5-6 radnika za čuvanje (obezbeđenje) postrojenja.
Generalno, kada se pogleda, Srbija je samo na šteti, odnosno, ne vidi se da ima ikakvu korist od te „famozne“ solarne elektrane.
A šta imaju Italijani? Prvo i osnovno je da ne zauzimaju svoju zemlju i da je zakup ovog zemljišta uzet po mnogo jeftinijim zakupnim cenama nego u Evropi. Cena zakupa zemljišta u Evropi je od 500-1000€/ha godišnje. I to je ono najvažnije i tu im je najveća zarada i isplativost.
Verovatno su i građevinski radovi i radni sat jeftiniji, pa je i to razlog izgradnje solarne elektrane kod nas. I ako su nas obavezali da mi damo neke pare za tu elektranu, ili da im ništa ne naplatimo (dozvole, saglasnosti ili ne daj Bože, besplatan prenos struje), to im se itekako isplati.
Vreme otplate postrojenja solarne elektrane je najduže od svih postrojenja OIE. Vreme otplate elektrana na biogas i biomasu je 5 – 7 godina, instalcije toplotnih solarnih kolektora se isplaćuju za 3 – 5 godina. A vreme otplate fotonaponskih elektrana je i do 12 godina, znači najduže, a samim tim i najneekonomičnije.

I da se zna, ja sam protivnik solarnih elektrana kod nas, sa ovakvim sistemom iskorišćenja, ali nisam protiv upotrebe fotonaponskih panela uopšte. Oni imaju svoju svrhu i to značajnu u našoj energetici.
Fotonaponske panele treba koristiti za javnu rasvetu i za rasvetu po hodnicima zgrada. Takođe, imaju značajnu ulogu na mestima do kojih je jako teško ili neekonomično dopremiti električnu energiju.
I ponovo se nameće pitanje koje stalno ponavljam. Da li to neko namerno hoće da prikaže kako su OIE neisplativi, ili ljudi koji o tome odlučuju su totalno nestručni i neobrazovani, pa im se svašta protura. I zato ponovo molim, hajde malo uključite stručne ljude u odlučivanje i/ili makar saslušajte šta imaju da vam kažu i predlože.

Нема коментара:

Постави коментар